• English
  • German
  • Hungarian
  • Hrvatski

Ribarski dani Kopačevo (rujan)

Iako zbog zabrane tradicionalnog ribolova u Parku prirode Kopački rit u Kopačevu više nema nijednog ribara za svakoga tko je sredinom rujna posjetio selo u nosu i nepcu zadržao je cijelu harmoniju mirisa i okusa Kopačeva.

Manifestacija je to na kojoj u dva dana kroz Kopačevo prođe preko dvije tisuće ljudi željnih etno ambijenta te mirisa i okusa ribe. Kopačani ove dane doživljavaju kao priliku za promociju tradicije i seoskog turizma. Selo tada miriše na fiš paprikaš, šarana u rašljama, štuku u mundiru te specijalitete od divljači, a na brojnim štandovima nude se vlastiti proizvodi: domaća mljevena paprika, med, ajvar, slatkiši i suveniri te domaći kolači. Još kada se ljutina može ublažiti i zaliti graševinom koja poteče sa Baranjskog brda, užitku nikada kraja.

Prvi Ribarski dani održani su 1998. godine, tada su posljednji puta potomci nekadašnjih kopačevskih ribara povukli mrežu na Sakadašu i izvukli babuške, štuke i pokojeg šarana. Pojedeni su u slast, a okusi toga prvog poslijeratnog slavlja postavilo je temelj za budućnost turizma u Kopačevu.

Etno susreti Bilje (rujan)

Međunarodni etno susreti Dunav – Drava tradicionalno se održavaju svake godine i na njima lokalno stanovništvo pokazuje svoju bogatu kulturnu baštinu. To je zbiljsko mjesto okupljanja naroda koji žive uz Dunav i Dravu. Bogata ponuda lokalnih jela, pića, narodnog stvaralaštva, suvenira, autohtonih poljoprivrednih proizvoda, običaja, plesa i pjesme okuplja veliki broj ljudi koji žive u području uz ove dvije europske rijeke. Sudionici pokazuju koliko toga imaju zajedničkog , ali pokazuju i bogatstvo u različitosti. Uloga etno sajma je sačuvati, zaštititi i njegovati kulturnu i prirodnu baštinu Podunavlja.

Etno susreti u pravilu počinju na vodi, mediju koji stoljećima presudno utječe na život stanovnika uz Kopački rit, Staru Dravu i sve one kanale koji premrežavaju općinu Bilje. Upravo su Etno susreti bilo novom poveznicom običaja i svakodnevice ljudi koji žive na ovim prelijepim prostorima. Etno susretima započinje ribičkim natjecanjem, a nastavlja se ponudom ekoloških proizvoda, kolača, rukotvorina i suvenira. Svake se godine okuplja sve više ljudi i postavlja sve više štandova.

Ponuda hrane je raznovrsna, od pečenog vola pa do ribljih specijaliteta – fiš paprikaša i šarana na rašljama. Djeca imaju jedinstvenu priliku vidjeti etno radionice grnčarije, gdje se i posjetitelji mogu okušati na grnčarskom kolu, dok za one starije – atraktivnije pečenje rakije u pravoj pecari. Djeca se mogu zabavljati na drvenom etno vrtuljku, skakati po slami, koju je uz svoje skulpture priredila udruga Slama iz Luga, a svi gosti se mogu provoziti i u seoskim kolima i fijakeru. Svoj prilog etno sajmu daju i članovi Udruge starih športova Bilje, koji organiziraju natjecanje u potezanju konopa, mosoru i obaranju ruke.

Iako to možda neće priznati, najveći broj gostiju na manifestacije u općini Bilje dođu radi onog što ostali dijelovi Hrvatske nemaju: jedinstvena je to ponuda ribljih specijaliteta, posebno fiš paprikaša čiji miris predvečernji povjetarac donese i do osječkog Sjenjaka. Tu su šarani u rašljama sa specifičnim slatkastim mirisom i okusom Dunava i Kopačkog rita. Štuka u mundiru je pak slast za prave pecaroše i ljubitelje rijeka i močvara. U današnjem vremenu užurbanosti i površnosti Etno susreti vraćaju nas u nekadašnje vrijeme koje, iako po mnogo čemu siromašnije i teže, itekako ima što reći modernitetu.

Dapače, možda i naša budućnost leži u revitalizaciji prošlih vrijednosti koje su nam “komparativna prednost” u današnjem svijetu. Poput bogomdane prirode i naši nam običaji služe kao obiteljsko srebro – samo ih treba razumjeti i voljeti.

Dan dvorca Eugena Savojskog

Tradicionalno koncem svibnja samo na jedan dan dvorac u Bilju ambijentalno se vraća u vrijeme svog nastanka.

U živopisnoj kostimiranoj “predstavi” posjetitelji mogu uživati u viteškim igrama (mačevanje, streličarstvo) i plesovima, a cilj događanja je prezentirati dio bogate povijesti Bilja.

Ugođaj u lovačkom dvorcu slavnog austrijskog princa Eugena Savoyskog uveličavaju kočije s konjima ili fijakeri kojima se gosti mogu provozati uživajući u parku oko dvorca koji je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture.

Višesatni program je turističko-edukativnog i zabavnog karaktera uz bogatu gastro ponudu.

Organizator događanja udruga je “Čuvari tradicije princa Eugena Savojskog” DZMH Bilje – osnovana 2006. godine u svrhu njegovanja kulturne baštine, poznavanja umjetnosti, književnosti i promicanja pučke prosvjete i stvaralaštva.

Rad udruge posvećen je zaštiti, njegovanju i promicanju izvornosti i svih vrijednosti koje je Eugen Savojski kao baštinik ostavio iza sebe, te promicanju i očuvanju kulturnih vrijednosti Bilja i okolice.

Kakas-ütés, Vardarac (veljača)

Kakasütés je jedan stari mađarski običaj, kojeg je 2003. godine, obnovila mjesna mladež. Organiziraju ga Mjesni odbor, predstavnici škole i vrtića i udruga koji se svake godine pobrinu za raznolik i zabavan program.

Sve se događa prema već ustaljenom rasporedu i programu: iz središta sela u ranim poslijepodnevnim satima kreće svečana pokladna povorka konjskih zaprega sa sviračima i sa zapregom na kojem se nalazi jedan kotao (peć?) i čamac koji simboliziraju toplinu doma i bijeg od poplave. Povorka se uz vrisku i pjesmu kreće seoskim ulicama, a mladići prerušeni u pijetlove silaze s kola i udvaraju, “plešu“, oko djevojaka i žena koje stoje ispred kuća i dočekuju veselu kolonu. U zamjenu za ples djevojke i žene odužuju se mladićima neobičnim darovima – kokošjim jajima, koja su simbol rađanja novog života (ne bi li godina u selu bila plodnija) i sitnim novcima za bogatiju godinu. Maskirani “pijetlovi“ imaju pravo uhvatiti sve što se kreće u dvorištu pa domaćini tada sklanjaju perad i umjesto nje daruju pijetlove.

U središnjem dijelu manifestacije, koje se održava u centru sela, “pijetlovi“ biraju djevojke i stavljaju im povez na oči. Nakon toga djevojke trebaju dugačkim štapom pogoditi pijetlovu glavu zabodenu u zemlju, tj.“umlatiti“ pijetla. Nekada je to bio pravi pijetao dok se danas upotrebljava umjetna glava. Sretnica koja uspješno obavi zadatak, prema stoljetnom vjerovanju, te će se godine prva udati. U središtu sela se okupljaju mještani i znatiželjnici koji glasno bodre djevojke te se na svoje oči žele uvjeriti koja će od izabranih djevojaka pogoditi plišanu pijetlovu glavu učvršćenu u zemlju.
Kao i svugdje, i u Vardarcu su poklade nezamislive bez pokladnih krafni, pa tako vrijedne Vardarčanke svake godine na pokladni utorak ispeku i podijele oko 1500 krafni.

Manifestacija se završava kulturno-umjetničkim programom i zabavom do ranojutarnjih sati te večerom za koju se priprema “iš paprikaš” od “materijala“ koji su “pijetlovi“ skupili obilazeći selo s pokladnom povorkom.

Slama land art festival

SLAMA – land art festival umjetnički je koncept, koji objedinjuje istodobno manifestaciju i prostor umjetničkog djelovanja. Osim toga, spaja kulturnu i tradicijsku baštinu, koristeći prirodne resurse i promovirajući načela održivog razvitka. Na polju tik do parka prirode Kopački rit tjekom nekoliko dana gostujući umjetnici pod otvorenim nebom od tisuća bala slame izrađuju skulpture.

Udruga Sloma utemeljena je u ljeto 2007. godine poslije prve kiparske kolonije Slama 2006, inicirane kao privatni projekt, pod vodstvom Nikole Fallera, mog. kiparstva. Precizno su definirane namjere i plan razvitka, a kolonija je dobila međunarodni epitet već iste 2007. godine, Od tada do danas Udruga se afirmirala kao izrazito cijenjen i prihvaćen dio Osječko-baranjske kulturne scene.
Festival uspješno spaja suvremeni kiparski izričaj u slami, kao materijalu koji je ujedno karakterističan i tradicionalan u ovom podneblju s drevnim žetvenim običajima, čime ovaj lokalni i regionalni projekt poprima širu vremensku i geografsku dimenziju.
 
Umjetnici stvaraju vrijedna i originalna djela, koja nakon SLAME nastavljaju svoj život na brojnim javnim prostorima Baranje, čuvajući direktnu referencu na SLAMU i ujedno podižući estetsku razinu javnih prostora, čineći tako Baranju sve zanimljivijom turističkom destinacijom.

Međunarodna umjetnička ekipa okuplja se u Baranji sredinom mjeseca kolovoza, kada počinju s cjelodnevnim radom na polju; naglasak je na autorskom, ali i timskom radu.

Zadnji dan ove manifestacije rezerviran je za završnu svečanost, koja okupi veliki broj posjetitelja iz okolnih gradova i sela. Nastupaju razna kulturno-umjetnička društva, udruge, glazbeni izvođači i tradicionalni obrti regije, a sve uz bogatu trpezu kulinarskih delicija ovoga kraja.

U znak zahvlanosti, za žetvene plodove, najveća se skulptura, sa zalaskom sunca, spaljuje na očigled i oduševljenje svih posjetitelja.

Preuzmite aplikaciju! “Turistički vodič Općine Bilje” za android uređaje

qrcode-hr

Kralja Zvonimira 10

31327 Bilje

OIB: 96787127295

T. +385 31 751 480

F. +385 31 751 480

E-mail: info@tzo-bilje.hr

© Turistička zajednica općine Bilje 2021. | webdesign ENTERnet

Izvor fotografija: Hrvatska turistička zajednica, Web zajednica Bilje
Autori: Pavo Nikolić, Domagoj Blažević, Damir Rajle