Naselje Kopačevo, nekadašnje ribarsko mjesto, smjestilo se 4 km istočno od Bilja na rubu Parka prirode Kopački rit, u kojemu pretežno živi mađarsko stanovništvo. Prema arheološkim nalazima prostor Kopačeva bio je naseljen još u drugom tisućljeću prije Krista. Prvi pisani trag o selu darovnica je mađarskog kralja Andrije II. iz 1212. godine, kojom se daruje dio naselja s tri mjesta za ribarenje palatinu Pothu. Tako je, nekoć, cijelo Kopačevo živjelo od ribe, s ukupno 200 ribara. Osim ribarstvom, mještani Kopačeva su se bavili i stočarstvom. Postoji jedna zgodna uzrečica kod mještana koja je nastala u povijesti prilikom suše odnosno poplave. Ako je voda bila dovoljno visoka onda je bilo dovoljno ribe ali stoka nije imala dostatnu hranu pa su znali reći: ove godine je MRŠAVO GOVEDO, DEBELI RIBAR, a ako je bila suša, stoka je imala dovoljno hrane ali nije bilo ribe pa su mještani govorili: DEBELO GOVEDO, MRŠAVI RIBAR. Danas se mještani Kopačeva bave povrtlarstvom i cvjećarstvom budući da je ovo močvarno tlo izuzetno plodno i pogodno za uzgoj povrća i cvijeća, naročito za uzgoj crvene začinske paprike. Ipak, kako se Kopačevo sve više razvija i u turističkom smislu, važno je svakom turistu ispričati povijest ribarstva i zanimljivosti koji se vežu uz ribolov. Neke od ribarskih alata su mreže, meraže, butoši, sačmarice, čuvarke, taupl i još niz drugih, a glavno prijevozno sredstvo im je bio čamac “čikl”. Na fotografijama ispod se mogu vidjeti kako su pravi izvorni čiklovi izgledali. Na pojedinim pročeljima kuća se i dan-danas mogu vidjeti motivi ribe što nam ukazuje na činjenicu da su tu živjele “ribarske” obitelji. Sve je manje mještana koji iz prve ruke znaju ispričati “ribičku” priču ili isplesti tradicijski ribarski alat pa je važno očuvati stare običaje i kroz edukacije i radionice prenijeti to znanje na mlađe generacije. Poznata manifestacija koja je najveća gastronomska manifestacija u Baranji i dijelom njeguje stari ribarski običaj je „Ribarski dani u Kopačevu.“
