Lug (mađ. Laskó) je selo na obodu Kopačkoga rita i iz Luga vodi jedan od tri cestovna pravca prema samom Parku prirode. Nekad davno je kroz Lug protjecao Dunav, no danas je nadaleko poznat ne po ribarstvu kao obližnje Kopačevo već po povrtlarstvu – proizvodnji mljevene začinske paprike, tog baranjskog crvenog zlata. Reformirana kršćanska crkva krasi centar mjesta, a ujedno možemo reći i da je svojevrstan simbol Luga, a krije i zanimljivu povijesnu priču. Naime, 1687., nakon više od 160 godina osmanske okupacije ovog područja i protjerivanja Turaka, Isusovci započinju duhovnu obnovu oslobođenih područja. U Lugu, kojeg su htjeli učiniti svetištem, podigli su crkvu u čast Blaženoj Djevici Mariji. Godine 1697. Isusovci su za skromnu drvenu crkvu u Lugu nabavili Gospin kip, kojeg su na blagdan Velike Gospe u svečanoj procesiji prenijeli iz Osijeka u Lug. Izgledom je bio sličan današnjem: Gospa s krunom na glavi u lijevoj ruci drži Dijete Isusa, a u desnoj žezlo.1703. U Mađarskoj je izbila Rakoczyjeva buna, tijekom koje su njene pristaše zaposjele baranjska sela, uključujući i Lug, i naselile ih kalvinima koji su neke katoličke crkve uništili, a neke pretvorile u kalvinske, uključujući i crkvu u Lugu. Godine 1704. je godina datiranja svetišta. Isusovci su tada prenijeli Gospin kip u Aljmaš i tako ga spasili od kalvina. Već tada svetište su počeli pohoditi hodočasnici, koji su posjećivali tada jednostavnu crkvu, građenu od šiblja, omazanu blatom i pokrivenu trskom. Prema nekim zapisima, postoji i druga verzija, vrlo zanimljiva, ali nećemo Vam sve otkriti ovdje, zato Vas pozivamo da dođete u Lug i da iz prve ruke pogledate i poslušate sve zanimljivosti.